SAMO MIJENA /NI/JE STALNA

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

Svaka, osobito turistička ideja o mogućnosti suradnje u poduzetničkim projektima i pothvatima, na ovom našem, krajnjem hrvatskom jugu izaziva žestoku negativnu reakciju, ne znam kolike i kakve skupine neistomišljenika, a među njima je i podosta destruktivaca i nekrofila. Shvaćam i prihvaćam sve ono što se dogodilo u nedavnoj prošlosti, što su nam učinili susjedi, nažalost čak i ne prvi put, nikad se to ne bi smjelo zaboraviti i nikad više nije moguća nekakva zajednička država. Ali, barem što se ekonomije i gospodarstva tiče, život mora ići dalje, susjedi se u tome, također nažalost, ne mogu birati i složili se ili ne, to su naša prirodna tržišta, jer na snažnijim, razvijenijim, zapadnim, nemamo što tražiti, kako se stalno ispostavlja. I ne od jučer, postoji jedno, kako vrijeme prolazi, sve pogrešnije uvjerenje kako ti turisti ili izletnici ovdje dolaze samo zbog naših kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti ili koječega sličnoga i da smo još uvijek raj na zemlji iz svijeta Bernarda Shawa. U najkraćem, mi bismo htjeli da se tržište, kupci, gosti prilagođavaju nama i našim proizvodima i uslugama, a ne obratno, dakle da mi "zagrnemo rukave", da "promućkamo glavom", uđemo u mozak kupca, gosta, turista i njemu se prilagođavamo. Čak i da nas nitko i ne pita, a najmanje oni koji se najviše trebaju pitati, dakle turisti, izletnici, kupci, korisnici usluga, konstruiramo i pritiskamo ih s nekim svojim, za ovo doba posve promašenim viđenjima navodno za njihovo dobro, kako bi se trebali ponašati, što bi trebali činiti i tome. Skoro da je točna ona da ni turisti, ni izletnici, ni kupci, ni korisnici usluga ovdje ne bi trebali uopće ni dolaziti, nego ostaviti svoj, svejedno na koji način zarađeni novac, klanjajući se nekoj našoj umišljenoj veličini i kulturno-povijesnoj, donekle i prirodnoj baštini za koje, uzgred, nismo nimalo zaslužni, a podosta smo je i osakatili. Sporo, jako sporo prodire uvjerenje da se moramo trgnuti, da su ovo sad posve neka druga vremena i ljudi i odnosi, dopadalo nam se to ili ne. Ali trgnuti se nećemo ako nas na to ne sili sustav, tržište ili što i nije baš rijetko u sadašnjoj demografskoj slici Grada svoj dohodak čeljad zarađuje daleko izvan gradskih mira i takvi po prirodi stvari i nisu zainteresirani niti motivirani za spomenuto poimanje novoga položaja u kojemu smo se našli. Mora se znati i to, a tako je otkako je suvremenog turizma na ovim prostorima, da gosti u Dubrovnik ne dolaze isključivo i samo zbog Dubrovnika i njegove, kažu nerijetki neprolazne magične privlačnosti. Dolaze oni, možda još i više zbog činjenice što se, na sreću ili nesreću, kako kome, Dubrovnik nalazi na razmeđu raznih civilizacija, kultura, religija, baština i to je i turistima i izletnicima iznimno zanimljivo, upravo te različitosti i njihove prosudbe o tome moraju se uvažavati. Uostalom, treba pitati i turističke poduzetnike, koje malo tko i što pita, koliko im u prihodima donose svi ti izletnički programi u bliže i daljnje okruženje i bili se uopće održali na životu da nema te koncentracije razlitičitosti na toliko malo prostora. A "grebanje" o Dubrovnik, kakvih kome susjeda, ionako se ne može izbjeći i na nama je da iz svega toga izvučemo što više prihoda, odnosno da u ukupnoj turističkoj potrošnji sudjelujemo najviše što možemo i znamo. Ako se složimo, bar u nekoj kritičnoj masi, da nam je turizam sudbina, sa svim svojim pozitivnim, pa i negativnim posljedicama. A moramo i shvatiti da su neka druga, čak i ne tako davna vremena prohujala s vihorom ili ne, svejedno. Ali i ovo moje moramo, trebamo, trsimo se i slično miriše mi na onaj socijalizam i ono doba koje je za ondašnje vrijeme i prostor bilo možda i optimalno i po mjeri ondašnjih ljudi. Ali, sad su posve druga, okrutnija i konkurentnija vremena koja mora pratiti suvremeni politički, ekonomski i moralni sustav i u kojima "moranja", "trebanja" i slično jednostavno "ne pale". Nitko se neće pokrenuti, bez brige,  zbog toga što mu je to rekao ili naredio neki veći autoritet ako iza toga ne stoji neki jasan osobni razlog, koji je u osnovi materijalne prirode. Ne pomažu u tome nikakvi ni ustavi ni zakoni ni revolucije ni apeli nego samo politički,  ekonomski i moralni sustavi koji su najbliži prirodi ljudskoj.

HNB tečajna lista

24.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,105210
CHF CHF
1
6,707687
GBP GBP
1
8,216618
USD USD
1
6,605647
EUR EUR
1
7,381810
$ Odabir valute
= Odabir valute