APSURDI SIVE EKONOMIJE

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

Gospodarska aktivnost koja nije obuhvaćena službenom statistikom i za koju nisu plaćene pripadajuće obveze prema državi znana je i kao siva ekonomija. Ima li takve ekonomije i ovdje, kod nas? Lako pitanje, lak odgovor. Naravno – ima! A u kojoj količini – nitko, nikada i nigdje nije izračunao.  Što se tu novoga dogodilo od onoga do ovoga sustava? Ništa! Štoviše, može se govoriti i o porastu ekonomije “ispod stola ili žita”. Uzroci su raznoliki, ali svakako tu postoji i određena “tradicija”, nedjelotvornost pravne države, nerazvijenost tržišnih institucija, gospodarska kriza, previsoki porezi i sl. Ništa novo glede uzroka, reklo bi se. Ali što je s posljedicama? Temeljna je, prema osobnoj prosudbi, golema porezna presija i sve ono što ta vuče sobom. Ako zamislimo poreznu osnovicu kao 100, pod uvjetom da je ukupna gospodarska aktivnost registrirana i plaća obveze državi, s poreznom stopom od 10% ostvarit će se 10 jedinica poreza. Međutim, od onih 100, bar je 20% neregistrirano ili “na crno”, dakle porezna osnovica je zapravo 80. A da bi se ubralo onih 10 jedinica poreza, tada porezna stopa mora biti 12.5%. Na teret onih koji uredno plaćaju državi svoje obveze. Porezi se plaćaju državi koju voliš! Kod sive ekonomije ne postoje ni države, ni nacije, ni granice – postoje samo interesi i novac. Ni prošlost ni budućnost – nego samo sadašnjost! Vratimo se državi. Može li i ona pridonijeti “razvitku” sive ekonomije? Može! Vrijedi to i za Lijepu našu. Već sam nešto pisao o monetarnoj i poreznoj politici, o sudstvu i pravnoj državi koja ne funkcionira ili bar ne uvijek, mnogi su osjetili to i na svojoj koži, o državi kao velikom dužniku znaju poduzetnici itd. Trebamo li samo mi voljeti našu državu, može li ona malo više voljeti nas? Hoću reći -  nije stvoreno ugodno makroekonomsko, pa i političko ozračje koje će sivu ekonomiju smjestiti u “razumne” ili koliko-toliko prihvatljive okvire. Jer, ne treba tražiti i njezin potpuni otklon, nije to uspjelo ni razvijenim zemljama ekonomske demokracije, prava i tržišta. Ima još jedna važna stvar glede sive ekonomije, a političkog je predznaka. Ako su “sivi ekonomisti” pripadnici naše stranke, onda neka ih, a ako nisu, stat ćemo mi njima u kraj! Tako je jedno od važnih oporbenih političkih oružja u predizbornim kampanjima borba protiv sive ekonomije, koja je po prirodi stvari u zaštiti stranke na vlasti.  Kad se malo bolje razmotri politička i ekonomska povijest, nije li možda Paretto u pravu koji doduše govori o povijesti kao “groblju aristokracija”. Povijest je i groblje sivih ekonomija, koje “generacijski” umiru, ali se i rađaju, u novim i suptilnijim oblicima. Račun plaćaju uvijek isti – siromašni i dobri. Rješenje je u uvođenju morala u politiku i ekonomiju – samo ćemo morati malo pričekati. Inače, tema sive ekonomije nije osobito zanimljiva. Po mnogima, to je neka vrsta neizlječive bolesti, bio sam i u dvojbi pisati o tome ili ne u ovoj kolumni. Znajući da su nam potrošačke cijene bar 10% veće zbog “fuša”,  mita, korupcije i sl. imamo ekonomiju sivila. To je krajnja posljedica, vrijedno se nekad podsjetiti i na nju. Ali, kojega li apsurda, ionako posrnulo hrvatsko poduzetništvo bez sive ekonomije, dakle kad bi svi poduzetnici uredno plaćali sve poreze, doprinose, ove ili financijske obveze, posve bi potonulo i kad bi se svi poduzetnici držali zakona "ko pijan plota" kako se onda govorilo i radilo, a i danas nije ništa drugačije, jad i bijeda bili bi bar za tridesetak, ako ne i više posto veći. Pa sad budi pametan! To nipošto ne znači da, kako bi se reklo, pravna država ne djeluje protiv utajivača poreza, fuša i svega onoga što ruši ekonomske temelje, naprotiv, ali primjenjujući za svakoga jednake sankcije i postupke i bez ikakve politizacije, jer u krajnjem ona i dovodi i ohrabriva, pored ostaloga i sivu ekonomiju.

HNB tečajna lista

12.11.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,177876
CHF CHF
1
6,768416
GBP GBP
1
8,631795
USD USD
1
6,732832
EUR EUR
1
7,427660
$ Odabir valute
= Odabir valute