POPULISTIČKA EKONOMIJA

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

Čeprkajući po ekonomskoj literaturi i internetu, istini za volju i ne nadajući se, nisam naišao na definiciju ili objašnjenje pojma takozvane populističke ekonomije. Uvijek prije nego se usudite pisati o nekome ili nečemu, što je sve opasniji posao u vremenu i prostoru u kojemu jesmo i od kojega pobjeći nikako ne možemo, potrebno je, koliko je moguće provjeriti neke činjenice ili dokaze o nekome ili nečemu i ako hoćete da budete čitani, opisujući i komentirajući o nekome ili nečemu, morate poći od uzroka zbog čega je nešto tako kako jest i zbog čega nije drugačije, možda i bolje. Inače, bit ćete dosadni, nezanimljivi, otrcani. To nije nimalo lako postići, mnogima se to i neće, mnogi su i pritisnuti egzistencijalnim strahovima i manje-više svi naši tiskani i elektronički mediji užasno su površni, uglavnom i tendenciozni, navijački i neobjektivni. Možda drugačije i ne mogu preživjeti, tko će ga znati. Ne ufam se u to da su i ove moje kolumne bogzna što, nastojim poći od uzroka i biti drugačiji, objektivniji, ali na kraju nije moje za ocijeniti koliko sam u tome uspješan i čitan i pokušavam se ne "udvarati" brojnim političkim ili interesnim skupinama, što mu ga je isto. Što se populističke ekonomije tiče ona bi se mogla definirati, barem prema nekom mojem iskustvu i znanju kao "ekonomija prikupljanja glasova ili zavođenja birača u svrhu političke vlasti i moći onih koji za takvo što imaju volju". A prikupljanje glasova i zavođenje birača teško da je moguće u većim razmjerima, barem na sadašnjem stupnju razvoja hrvatske demokracije i političkog pluralizma primjenjući pri tome općeprihvaćenu definiciju i načela ekonomije. Najprije, prema Wikipediji "ekonomija /grč. oikonomia - upravljanje kućom ili oikos - kuća, domaćinstvo i nomos - zakon, pravilo o upravljanju/ u slobodnom bi prijevodu značila skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom; gospodarstvo; razumna uporaba novca ili kakva drugoga sredstva radi postignuća najveće koristi uz najmanju žrtvu. Znanost koja proučava ekonomske djelatnosti uopće ili zasebna gospodarska područja, poduzeća i slično." Ili možda nešto jasnije, po meni je ekonomija znanje, sposobnost i vještina korištenja inače posvuda ograničenih prirodnih i stvorenih resursa u svrhu zadovoljavanja egzistencijalnih potreba stanovništva. Ekonomija i svaki profesionalni i neovisni ekonomist suočava vas s ekonomskom, dakle i egzistencijalnom istinom, koja se malo kome dopada općenito. Međutim, ovdje kod nas na djelu je po mojem poimanju populistička ekonomija, možda ne toliko kroz ekonomski sustav koliko kroz ekonomsku politiku i praksu, koja za svrhu ima već spomenuto prikupljanje što većeg broja glasova birača i održavanja ili stjecanja političke vlasti i moći, bez obzira na cijenu, što je moguće postići samo protiveći se tržišnim i ostalim ekonomskim zakonitostima i nikako drugačije. To je na svoj način mnogima vanjski omrznuta, ali u dubini duše mnogih ipak poželjna socijalistička ekonomija, odnosno socijalizam, kupovanje socijalnog, pa i političkog mira, ekonomija dužničkog ropstva, time i ograničenog suvereniteta i identiteta i u krajnjem scenariju, ekonomija propasti, koliko god to katastrofično djelovalo. Možda takva ekonomija i nije problem za nas odlazeće, koliko za one dolazeće koji će teško, ako ne i nikako, plaćati sve naše promašaje, oportunizam i u krajnjem karakternu bijedu i neznanje. Populistička ekonomija je zapravo ekonomija obećanja prema kojoj će se stvari same po sebi ili nekom vanjskom silnicom ili voljom političkih volja poboljšati bez da se mi i sami pretrgnemo, pokrenemo ili poradimo na sebi. Naravno, mi to nećemo nikad učiniti, dakle pretrgnuti se, pokrenuti ili poraditi na sebi ako nemamo razloga za to, odnosno ako nemamo interesa i svi vapaji odozgo, od onda do danas i tko zna dokad pokazali su se uzaludnim, bez obzira na nominalne promjene i državnog, političkog, ekonomskog, pa i moralnog ustroja nakon čega su uslijedila velika razočaranja i nesnosna vremena i pandemija "jadikovanja i kukanja" na hrvatskim prostorima, kako po meni ispravno veli splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. I dobro je da je on to rekao, a ne primjerice moja ili slična malenkost, jer bi bez oklijevanja od dežurnih, odnosno uvijek budnih čuvara "državnog pečata" bili /iznova/ proglašeni jugonostalgičarima ili komunjarama, ma što i to više u ovo doba sve skupa značilo. Sve u svemu držim da je populistička ekonomija pogubna ne samo za hrvatsku sadašnjost nego još i više za hrvatske perspektive i krajnja je ura zamijeniti je s provjereno uspješnom, kapitalističkom ekonomijom, jednako kao što je krajnje vrijeme da pravi ljudi dođu na prava mjesta tamo gdje se o bitnome odlučuje i da prestanu sve te bijedne ideološke i sitnointeresne podjele, "vašari taštine" i međusobni animoziteti navodnih političkih protivnika zbog kojih se ne pokreću kapitalni projekti, zbog kojih sve više zaostajemo i zbog kojih smo tržišno nekonkurentni, uključujući i ovaj kakav kome Grad i Dubrovačko-neretvansku županiju, čiji demografski, prirodni i stvoreni potencijali nažalost nisu ni približno optimalno iskorišteni. Ali, da vam pravo kažem, više i nisam siguran koliko je baš ovdašnje čeljadi egzistencijalno i ovisno o ovome kraju, kolika je to politička snaga i mogu li uopće pokrenuti promjene, znajući da mnogi ostvaruju svoj dohodak kod stranih poslodavaca, od doznaka iz inozemstva ili od nasljeđa i prirodno je da takvi nemaju nikakvog interesa ni za temeljite promjene ni za obnovu ni za razvoj sudeći prema otporu svakoj novoj ideji, projektu ili poslovnom pothvatu, prezirući pri tome poduzetničku zajednicu, sijajući strah od navodnog bogaćenja i profita njihovih članova, ometajući htijuće i šireći nepodnošljiv jal spram uspješnih, makar onih u materijalnom iskazu. Recimo da je to i moj problem, to što mi se nikako ne sviđa postojeće ni političko ni makroekonomsko ni moralno ozračje, ni ta sve u svemu užasno dosadna svakidašnjica i to ubijanje vremena kartanjem i klađenjem, vremena koje nam neumitno istječe i vremena kao najveće vrijednosti koje čovjek ima na zemlji, ne znam kako je na nebu, što bi rekao Schopenhauer i to upiranje da na svaki drugi način, nikako ne učenjem, znanjem i radom dođemo do nečega, pa i najvećega i bez brige, nijedna država niti društvo, možda pokoji pojedinac, nisu tako postali zdravi i prosperitetni, a nevjerojatno je da će to baš nama uspjeti.

HNB tečajna lista

24.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,105210
CHF CHF
1
6,707687
GBP GBP
1
8,216618
USD USD
1
6,605647
EUR EUR
1
7,381810
$ Odabir valute
= Odabir valute