NEŠTO DRUGO

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

Sve me češće čeljad upozorava, naravno i dobronamjerno, zbog čega u ovoj kolumni ima sve više političkih "začina" na uštrb ekonomije, jer ipak sam po struci kakav-takav ekonomist, a ne političar. Mnogi mi, opet zacijelo dobronamjerno savjetuju, da se klonim politike i "prihitim" čiste ekonomije, poduzetništva i sl. jer sam tu ipak doma. Razmišljajući o tome, nakon višegodišnjeg čitanja, ali i praktičnih znanja, zaključio sam nedvojbeno da možebitno pišući u čisto ekonomskim kategorijama i temama teško da bi bio zanimljiv i razumljiv većini čitatelja, što je možda i manje važno. Jer, biti zanimljiv i razumljiv čitateljima, biti čitan i nije toliko veliki problem, posebice ako se usredotočite protiv nekoga ili nečega i ako zračite "negativnom energijom", "žutilom" i koječime sličnim što ne napreže "moždane vijuge" najčešćem puku, jer su mu i inače navodno napregnute od drugih problema i jada. Čeljad naprosto želi lakša štiva, fikciju, bijeg od najčešće surove zbilje, pa i od sebe samoga i nisu baš čitani oni koji ih na sve to podsjećaju i tome se ne čudim. A ekonomija, upravo zbog toga, pa i zbog neznanja čak i onih koji su se obrazovali za tu struku, nipošto nije popularna, jer nas vraća u sve zavrzlame i muke egzistencijalne zbilje. A još ako nas upozorava na sutrašnji dan, budućnost i sve te izazove, to je skoro pa katastrofa i ne samo ovdje, kod nas, nakon svega što nas je snašlo i što nas još može snaći. S druge strane, ekonomija i poduzetništvo nisu neka biologija, matematika ili obrasci, koji se jednostavno mogu primijeniti u praksi i tako se izbaviti, kako često razmišljaju i tvrde oni koji se bave egzaktnim znanostima, prirodnjaci, inženjeri i sl. pri čemu ih drže i niže vrijednim i sve njezine protagoniste. Ništa, baš ništa, dragi i manje dragi moji, nikad mrski, ne može biti učinkovito ni u ekonomiji ni u poduzetništvu, ni učinkovit poduzetnik, menadžer ili zaposlenik, što nije isto, ako se ne suočimo s brojnim vanjskim, pa i unutarnjim varijablama, ako ne prepoznamo ono što se "običnom" oku čini prepoznatljivim, ako ne prepoznamo i ne razumijemo ćudi tržišta, potrošača, dobavljača, politike i političara, odnosa snaga i sve tako. Nije slučajno Michael Novak, čuveni američki teolog kapitalizma spoznao da je najboljih 500 svjetskih menadžera u poduzetništvu u ravni, ako ne i poviše nje jednako 500 najboljih svjetskih znanstvenika u svim područjima ljudske djelatnosti. I inače, osobito na ovim našim prostorima, svi se trse da su ekonomisti, da mogu biti poduzetnici, da tu nema nikakve mudrosti, svi o tome pričaju kad pričaju i imaju neka svoja, najčešće uopće neprimjenljiva rješenja. Istodobno, ekonomistima i sličnima ne dopuštaju i odmah se nakostriješe kad se oni barem i tračkom dotaknu njihove struke, zanimanja i djela. Iskustvo mi govori da nitko, baš nitko nema pravo monopola na svoja možebitna znanja, pa i neznanja, tako ni ekonomisti, ali ni inženjeri, liječnici, odvjetnici i svaka su čudesa moguća kad je riječ o čovjeku i uvijek nas mogu "nepozvani" i pozitivno i negativno iznenaditi i u tome je ljepota i razlika i života uopće, ta nepredvidivost i sva ta čuđenja. Uopće niste gubitnik, štoviše dobitnik ste ako nekome priznate da je bolji u nečemu od vas i otvorite mu širom vrata, za svakoga ima mjesta u ovome našem malom svijetu. Ako bi pisao čisto ekonomskim terminima i frazama, ako ne bi "upleo" u sve to i politiku, socijalnu psihologiju, kulturu, svjetonazor ili  moralni sustav, jednostavno bi bio "teoretsko", neživotno i dosadno biće, kakvih je prepun ovaj svijet i daleko bi se odmakao od uzroka nečega što je takvo kakvo jest, "vrteći" se samo po posljedicama. Makar je uzroke doista teško do u tančine utvrditi, a mnogima se i ne utvrđuju jer je to teži put do istine, do koje inače stalno težimo stići, ali nikako da stignemo. Primjerice, ne znam koliko je to točno, ali jedan istaknuti njemački povijesničar hrvatskog podrijetla, ime mu nije važno, kao i u bilo čemu drugome, jer ništa ne objašnjava po sebi, tvrdi mi da još uvijek nije napisana cjelovita, konzistentna i utemeljena povijest Dubrovnika od njegovih početaka do današnjih dana u kojoj je objašnjeno zbog čega je nešto onako bilo kako je bilo ili zbog čega je, kako on tvrdi dubrovačka katedrala zapravo pogrešno ili netočno, sukladno katoličkim uzusima, projektirana i izgrađena. To možda sad i nije toliko važno, ali dobro bi bilo znati zbog čega je to tako, kao uostalom i u svemu ostalom zbog čega je nešto bilo kako je bilo ili zbog čega smo takvi kakvi jesmo i zapravo isti otkako znamo za sebe, sa svim svojim manama i vrlinama. Po prirodi sam pragmatičan i praktičan i nitko me ne može uvjeriti, barem ne u ekonomskim ili poduzetničkim pitanjima, da je nešto dobro ako to sam ne uočavam i ne usporedim sa sličnim i nikad se neću pomiriti da jedan takav svjetski turistički i kulturni brand kakav je Dubrovnik toliko zaostaje za istima, pa i manje vrijednim brandovima i netko bi drugi, puno stručniji od mene morao objasniti zbog čega je tome tako. A što se dubrovačkih i hrvatskih, barem ekonomskih, ako ne i drugih perspektiva tiče, tu su stvari posve jednostavne i jasne. Bit će bolje kad pravi ljudi dođu na prava mjesta, dakle ona gdje se stvaraju i nove vrijednosti i materijalne i duhovne i nema tu neke velike mudrosti. To zasad još uvijek djeluje utopistički, pa i ne od danas, ali neumitno se približava vrijeme, ako to ne shvatimo i ne prihvatimo, kad će za sve to biti kasno. Moramo shvatiti i prihvatiti, koliko god bilo teško, da živimo u iznimno dinamičnom i promjenljivom svijetu, da su teške posljedice tvrdoglavosti i dosljednosti u nečemu što je i odavno prevladano, stalno moramo raditi na sebi, širiti pozitivnu energiju i optimizam i vjeru među svoje, a i različite, kritički promišljati svijet i ljude oko sebe. Napisao sam u protekla tri desetljeća na stotine članaka, komentara, razmišljanja, viđenja o koječemu oko sebe, pa i u sebi i nisam se odmakao od početaka, uvijek me nešto iznenadilo i začudilo, ali i istodobno i sav taj ovdašnji krajolik, s odavno, davno ili nedavno umrlim ljudima, naravno i sa živućim čini mi se zapravo uvijek istim, nepromjenljivim, sa svim svojim ljepotama i ružnoćama, unutarnjim i vanjskim, duhovnim i materijalnim. Pa ipak, ne mislim da je to, unatoč svega, neki Sizifov posao...

HNB tečajna lista

24.07.2019
Srednji
JPY JPY
100
6,105210
CHF CHF
1
6,707687
GBP GBP
1
8,216618
USD USD
1
6,605647
EUR EUR
1
7,381810
$ Odabir valute
= Odabir valute