PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ

Arhiva - Osoba Dana Arhiva

PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ

pave-zupan-ruskovic1870

I za Pavu Župan Rusković, uostalom kao i za sve u krajnjem, dakle kad se sve zbroji i oduzme, uspješne ljude važi ona po kojoj se takvima sve može oprostiti ali uspjeh nipošto. Osobito je to tako u našem, kako kome Gradu. Svi mi, obični i neobični, imamo svoje uspone i padove, uzrokovane takozvanim objektivnim ili subjektivnim razlozima, sad svejedno. Po meni, važna je ona konačna, u ovom slučaju poslovna, a tako je i sa životnom "bilancom" koju ne prosuđujemo mi sami, jer malo će tko priznati da je promašio, nego oni na koje utječemo djelom i riječima, primjerice potrošač, turist, uža i šira rodbina, vlastito okruženje, javnost i sl. Još se nismo navikli, a tko zna i kad ćemo da nije važno što mi držimo o sebi, nego što spomenuti drugi drže o nama, ma koliko nam to neprihvatljivo bilo. Čini se da je Pave Župan Rusković, stručna, dokazana i iskusna turistička, kako se to sad kaže menadžerka ipak pogriješila izjavom o Australcima i Novozelanđanima kao pijančinama i razuzdanim, osobito mlađim gostima koji se ne uklapaju u njezinu viziju turističkog Dubrovnika. Ne pomažu ni njezina uvjeravanja da nije baš tako mislila, da su svi, isti ili drugačiji dobrodošli u hrvatsku Atenu i ovdje je riječ o onome "izvan konteksta", što često rabe političari kad se javnost okomi na njih. Riječi takvih ljudi moraju biti jasne, kratke, argumentirane na činjenicama, a ne ekscesnim slučajevima, opasna su poopćavanja, osobito kad je riječ o narodima, rasama, vjerama i sl. i posvuda, u svakom narodu, rasi, vjeri i sl. ima svega i svačega i što nam se dopada i što ne dopada. Ako nam je, kako stalno trabunjamo turizam, turist i izletnik sudbina, da ništa drugo i nemamo, onda moramo prihvatiti da je taj skup djelatnosti, jer turizam kao zasebna djelatnost ne postoji, masovna pojava i tipičan primjer takozvane ekonomije razmjera /jer turizam je per se masovna pojava/ na kojoj se i razvio i materijalno, usudio bih se reći i duhovno suvremeni kapitalistički svijet koji sad toliko žestoko napadamo iz svih oružja. Osuđuje se osobito neoliberalni kapitalizam, a da se pri tome i ne zna da na ovim prostorima nikad nije ni bilo liberalnog kapitalizma, osim onoga što nazivamo po Marxu, prvobitna akumulacija kapitala sa svim svojim pogubnim posljedicama koje uočavamo na svakom koraku i u svakidašnjici. Općenito socijalistički mentalitet i navike su nam u duši, takav nam je i svakodnevni "vokabular", takva su nam i djela i odgovornost i ne volimo se učiti na tuđim greškama, živimo u kojekakvim stereotipima i klišejima, ponavljamo se i naprosto smo "gluhi" na svekolike promjene i brzinu tih promjena, što se posebice odnosi na turizam. Turistički proizvod i turistička ponuda nam je zastarjela, sve smo manje konkurentni i prosječna dnevna potrošnja po gostu mizerna je spram kažu svjetskog turističkog branda Dubrovnika. Siguran sam da je u sličnim turističkim brandovima diljem svijeta i ukupna i pojedinačna turistička potrošnja višestruko veća i Dubrovnik se sve više percipira kao lijepi grad, s još ljepšim zidinama, kojega treba posjetiti, ali ne puno boraviti i potrošiti, jer se ne dobiva vrijednost za novac /value for money/. Razmišljanja Pave Župan Rusković, ali ne zavaravajmo se i ne samo nje, tu su po Gradu,  da se ovdje treba razvijati samo takozvani elitni turizam, za probrane i visokoplatežne goste i da ne zaslužuje niti su mu potrebni razuzdani, alkoholu i raznim porocima skloni turisti i izletnici i to je možda i stručno viđenje, samo što tržišno i financijski nije učinkovito. Uostalom, djelokupno turističko poduzetništvo je na koljenima i da nema porezne evazije i doslovno bi se "profundalo". Sve su mi omrznutije riječi poput "strategija" ili "smjer" razvoja u kojima se u krajnjem želi, u ovom slučaju turističkim poduzetnicima i svima onima koji žive od turizma nešto nametnuti mimo tržišne logike i zakona. A promjene u turizmu i preferencijama suvremenih turista su skoro dnevne i ono što zapišemo danas sutra je već neživotno i bolje bi bilo rabiti izraz "turistička prilagodba" ili tako što, što asocira na dosluh s turističkim tržištem i turistima. Znam da nam nerijetko nisu mili ukusi i okusi turista i izletnika, pričamo o njima kao sirotinji koju ne zaslužujemo, kukamo stalno da nam dolaze "loši gosti", kako ljudi "nemaju para" i tako pravdamo svoje uglavnom bijedne financijske učinke ne postavljajući nikad sebi pitanje jesmo li za neki turistički posao ili ne. Po meni "mrke face" koji rade u turizmu i oko turizma, uostalom kao i političari, koji svojim ukupnim gardom, makar i licemjerno, ne vraćaju turistima i građanima osmijeh, vjeru u ostvarenje mogućeg i nadu, ne bi smjeli uopće baviti se tim poslovima i u javnosti se i ne pojavljivati. Turisti nisu ništa drugo nego ljudi koji bježe, makar i nakratko iz svoje uglavnom turobne i sive svakidašnjice i vlastitog okruženja, možda ne materijalnog, ali duhovno svakako u krajeve u kojima je to, makar i hinjeno posve drugačije, suprotno i za što su spremni i puno novca potrošiti, ali samo ako će im se to doista i "dogoditi". Tamo gdje im se to i događa, tamo idu i ostavljaju svoj ne baš lako zarađeni novac i takva turistička odredišta naprosto "cvjetaju". A ako poneki turisti ili izletnici "loču", prave nerede ili čak i kradu, to je problem za policiju. Svatko tko je prošao hrvatsku granicu dobrodošao je turist ili izletnik, grubo ga je klasificirati ili "sortirati" po ovom ili onom kriteriju i to ni po takozvanom zdravom razumu ne smiju činiti turistički djelatnici i još uz to "grmiti" po medijima, nanoseći sami sebi golemu štetu. Ne sumnjam uopće u najbolje namjere, pa niti stručnost Pave Župan Rusković, makar i sama i ne samo ona, stručnost mistificira, ali držim da je spomenutom izjavom o Australcima i Novozelanđanima učinila "medvjeđu uslugu" dubrovačkom i hrvatskom turizmu, osobito nakon slučaja s Britt Lapthorne i imao je pravo gradonačelnik Andro Vlahušić što je ekspresno reagirao i opovrgnuo. A je li joj morao otkazati, točnije ne produljiti suradnju u vođenju destinacijskog menadžmenta to i ne znam. Ono što držim sigurnim to je da se turističke zajednice i gradska i županijska moraju temeljito rekonstruirati i reformirati, oni koji u njima rade već i desetljećima i objektivno su potrošeni i potrebno ih je popuniti mlađim, prodornim, obrazovanim i inventivnim ljudima i ako je ikako moguće ne političkim podobnicima, uostalom i ne samo u tim zajednicama, nego i svugdje gdje se stvaraju, a ne raspodjeljuju nove vrijednosti.

HNB tečajna lista

20.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,769743
CHF CHF
1
6,546400
GBP GBP
1
8,115265
USD USD
1
6,296589
EUR EUR
1
7,392195
$ Odabir valute
= Odabir valute