SLAVKO LINIĆ

Arhiva - Osoba Dana Arhiva

SLAVKO LINIĆ

linic

Sudeći po početnim mjerama čini se da je Slavko Linić čvrsto odlučio uvesti red u godinama zapuštene hrvatske javne financije, od porezne politike do državnog, time i županijskih i lokalnih proračuna. Treba samo napomenuti da je državni proračun već i desetljećima "prenapuhan", jednako kao i javni sektor, a sve na račun realnog sektora i onih koji stvaraju kakve-takve nove vrijednosti, odnosno bruto domaći proizvod i da to, uz sve ostalo, dovodi do recesije, nesrasmjera uvoza i izvoza, na veliku štetu izvoza, dubokih strukturnih neusklađenosti gospodarstva, gubljenja proizvodne orijentacije i snažnog rasta unutarnje i vanjske zaduženosti zemlje. Hrvatska, osim za financijski sektor, što je također na izmaku, posve je, iz više razloga nezanimljiva stranim ulagačima, osobito zbog porezne, monetarne i "administrativne" politike, a hrvatsko gospodarstvo sve je manje konkurentno čak i na tradicionalnim izvoznim tržištima. Nije potrebno biti kritičan tamo gdje nema mjesta za racionalnu kritiku, bez obzira na političke opcije, jer od njih se ne živi, osim nekolicine vladajućih i njihovih pobočnika i vrlo je upitno je li Slavko Linić mogao predložiti puno drugačiji državni proračun od podastrtog. A temeljni cilj i ovoga proračuna je zapravo spasiti državu od prijetečeg bankrota. Međutim, držim upitnom poreznu politiku koju po prirodi stvari mora ponuditi svaka socijademokratska Vlada, posebice što se tiče povećanja PDV-a za 2 postotna boda i uvođenja poreza na kapitalni dobitak od 12%, uz još neke dvojbe. Porezna presija i na rad, ali i na kapital dostigla je gornje granice, a s obzirom na porezne mogućnosti /fiskalni kapacitet/ vjerojatno ih je i prekoračila. Ne mogu sebi objasniti na koji će se to način održati ili čak poboljšati standard stanovništva većim porezima na potrošnju, a ni koliko će uopće biti poticajna poduzetnicima ili ulagačima ukupna stopa poreza na dobitak od skoro 30%. Povećanje neoporezive osnovice na plaće od 2.200 kuna malo će pomoći zaposlenima, ali će jedinice lokalne i područne samouprave /općine, gradovi i županije/ imati realno manje osnovne prihode, odnosno porez na dohodak i prirez porezu na dohodak i dovest će se u pitanje izvršenje svih njihovih zadaća. Dijelim mišljenje sa stručnjacima koji se bave javnim financijama koji drže da bi se u postojećim uvjetima trebala na sve načine širiti porezna osnovica, a ne povećavati ionako /pre/visoke porezne stope. Ukratko, na taj način bi se, kroz veći fizički i financijski promet ostvarili jednaki, ako ne i veći porezni učinci, a smanjila bi se i porezna evazija /neplaćanje poreza, odnosno siva ekonomija/. Ali, za tako što trebalo bi i puno više raditi i biti produktivniji i inovativniji i realni i javni sektor, a od toga smo se odvikli još od onih vremena. Najobičnije su tlapnje vladajućih političara i ne samo aktualnih kada tvrde da su im proračuni razvojni. Nažalost, sve dubioze kumulirane desetljećima dolaze na naplatu u sve većim iznosima i teško je naći ijedan proračun na bilo kojoj razini koji nije posve "prekriven" ugovornim i zakonskim obvezama, što znači da za nove projekte, pa čak i nastavak postojećih nema ni kune. Koliko god Slavko Linić, odnosno osobito njegov gard bio nekome odvratan, teško da se, s obzirom na zatečeno stanje, s proračunom moglo uraditi išta bolje, ali s poreznom politikom, barem po meni, jest. A ni ova Vlada, kako se već i u predizbornom razdoblju dalo naslutiti, nema hrabrosti napraviti radikalne i kratkoročne rezove u javnom sektoru, uključujući i masovna otpuštanja zaposlenih, od kojih su najbrojniji upravo oni koji su po raznim, uglavnom političkim kriterijima, pa i nepotizmom, zasjeli na dobro plaćena i ne baš zahtjevna, pa i nepotrebna radna mjesta. To je brojka od barem stotinu tisuća zapravo latentno nezaposlenih, dakle onih bez kojih se može, a da se ništa u zbilji lošega ne dogodi ako se otpuste. A u tu "kvotu", po meni ulaze i županijski i općinski i gradski dužnosnici i njihove "ekipe". Kako su svi takvi, onda njihove obitelji i "debel" sloj radno neaktivnog stanovništva glavne biračke "postrojbe", a oni koji stvaraju nove vrijednosti, poduzetnici i slični zapravo malobrojni, lako je izvući zaključak da Hrvatska nije spremna za ionako neizbježne reforme, unatoč silnoj buci koju nerijetko predvodi i Slavko Linić. Možda bi i htio, ali čini se da njega i slične uvijek netko viši "brenza" i u osnovi se zadržava status quo, ali na sve nižoj razini. Svatko tko kaže da su državni, a usudio bih se reći i proračuni na nižim razinama ustvari ništa drugo nego truli kompromisi s različitim socijalnim skupinama poradi skupljanja biračkih glasova i da odražavaju izostanak, kako god hoćete nazvati volje i hrabrosti, po meni je u pravu i slabo su jamstvo za neke bolje hrvatske perspektive. Hrvatska naprosto mora proći svoju katarzu ili će potonuti u "globalnom" moru.

HNB tečajna lista

11.12.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,656939
CHF CHF
1
6,440155
GBP GBP
1
8,648926
USD USD
1
6,423148
EUR EUR
1
7,540134
$ Odabir valute
= Odabir valute