NERAZUMNA LOGIKA

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

Argument ili dokaz kojim se iz općeg ili generalnog izvodi posebno ili specifično latinski se kaže dicto simpliciter. U znanosti riječ je o deduktivnoj metodi izvođenja zaključaka o pojedinačnom iz općeg nasuprot induktivnoj metodi kada se zaključci o općem izvode iz pojedinačnog. I ne tako davno nešto sam pisao općenito o opasnostima poopćavanja, generalizacije ili "induktivne" metode pri ocjeni nekoga ili nečega, ljudi ili događanja. Sad sam, razmišljajući o ovoj našoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj svakidašnjici zaključio da je još opasnije za perspektive ljudi, društva i države izvođenje prosudbi o nekome i nečemu iz općeg, dicto simpliciter ili "deduktivnom metodom". Primjerice, kršćanima općenito ateisti ili agnostici nisu dragi, pa ako si kršćanin predmnijeva se da ti kao ateist ili agnostik nisam drag. Ili šire, "pravim" vjernicima bilo kakvog opredjeljenja bezvjernici ili bezbožnici općenito nisu mili. Nema "čovjeka" u bezvjerniku ili bezbožniku, rekli bi ne baš rijetki vjernici. Naravno, važi i suprotno, nema "čovjeka" u vjerniku, rekli bi ne baš rijetki bezvjernici i bezbožnici. Ne znam točno koji je "omjer" jednih i drugih niti kakav im je utjecaj na bliže i daljnje okruženje i tu, kao i u mnogočemu drugome "nisam doma". Međutim, tvrdim da izvođenje općih zaključaka na temelju pojedinačnih, ali i obratno, neizbježno vodi u pogubne predrasude, mržnje i "regresiju". Primjerice znanstvenici s američkog sveučilišta California nedavno su zaključili da su ateisti i agnostici suosjećajniji i solidarniji prema drugima od religioznih ljudi, iako potonji tvrde upravo suprotno. Naravno, barem po meni, točan je zaključak da svakakvih ljudi ima i među vjernicima i nevjernicima, uostalom svakodnevno ih i susrećemo i nema ni tu, kao i u svemu ostalom pravila i sve mi se čini da stalno nastojimo utvrditi pravila, graditi predrasude, a stalno se zapravo suočavamo s odstupanjima i iznenađenjima. Ponovit ću samo da se držim one po kojoj nije važno tko govori ili piše nego što govori ili piše kad govori ili piše, iako se ponekad može "poklopiti" jedno s drugim. Ali, jedan i jedan su dva, ma tko to kaže. Primjerice, argument ili dokaz da netko tko potječe iz ugledne liječničke obitelji po prirodi stvari mora biti ugledan liječnik i sve tako i uopće izvođenje zaključaka o nekome ili nečemu po genezi ili nasljeđu najčešće su slabašni, pa i ništavni, kako znamo, ali nerijetko i ne priznamo. Naravno, mogući su izuzetci, nikad se ne može tvrditi nikad, ali društva ili zajednice temeljeni na "genetici", nasljeđu, "zaslugama" ili "prirodnim pravima", ukratko statusna društva ili zajednice stagniraju, nazaduju i na kraju nestaju, uči nas povijest. Nema, barem ne u globalnim ili većim razmjerima ni prvobitne zajednice, ni robovlasništva ni feudalizma, ali nekih njihovih "ostataka" i "oaza" diljem svijeta još uvijek ima. Licemjerno bi bilo tvrditi da nema i tu po Gradu i ne samo zagovornika, nego i "provoditelja" statusnog društva, ima ih i među običnim i neobičnim pukom i to se uvijek iskazuje kad netko nepredviđeno uzdrma "statiku" toga društva, nekome kojemu su predvidjeli neku drugu, grublju sudbinu, propisali mu "pravila" kojih se mora držati i na očigled "zaslužnih", "fetivih" i sličnih istrgne se iz tih okova, unatoč svega. Dakle, mora li pojedinac, političar, vođa ili što već jest biti obično ništavilo baš u svemu i svačemu samo zbog toga što nije naše vjere, nacije, kaste ili sekte. Vrijedi i obratno, mora li pojedinac, političar, vođa ili što već jest biti po svim obilježjima najbolji ako je naše vjere, nacije, kaste ili sekte. Što se osim ništa, barem po meni reći kad se kaže "krv nije voda" ili ta grozna misao "da bi znali dokle možemo stići moramo znati odakle dolazimo ili potječemo". Izvođenje zaključaka o nekome ili nećemu na temelju dicto simpliciter, odnosno "primjena općeg na pojedinačno" dokazano je pogubno i na to treba ukazati onima koji su tome skloni, a to je, bez zavaravanja, možda čak i golema većina, na koji god način da je nastala. Neznanje ne opravdava nikoga i svatko je osobno odgovoran za cijenu koju plaća zbog vlastitog izbora. Nije objektivno, ali još i teže pada što je štetno, nikad ni u čemu ne dati za pravo svojem neprijatelju ili blaže drugačijem po nečemu i baš u svačemu dati pravo svojem "bližnjem" u svemu i svačemu. To je poraz zdravog razuma, na koji se tako često i licemjerno pozivamo. Uzgred, zdrav razum i ne samo kod nas, nije baš nekakva prednost u najčešće emotivno nabijenoj demokratskoj proceduri kod izbora, referenduma i sl. Posljedice takvog pristupa uopće ne sagledavamo i sad se stalno išćuđavamo kako su to navodno sve fukare ovoga svijeta "isplivale na površinu", od političara, vođa do poduzetnika. Stalno sebi umišljamo da smo mi nešto drugo i bolje, ali ne želimo biti sudionici te iste utakmice i prepuštamo je "fukarama". Niti jedan čovjek nije ni apsolutno "crn" ni apsolutno "bijel" i ako hoćemo biti objektivni i to držimo za sebe, onda to i budimo. Jednako kao i za voljeti, tako i za biti objektivan treba napor, pa i hrabrost, na kraju i rizik, a za mržnju, ne biti objektivan, odnosno biti posve subjektivan i ne treba puno napora niti rizika. Što se hrabrosti tiče, ovisi o okolnostima, odnosno mjestu ili okruženju u kojemu se nalazimo. Lijepo ja to pišem i "solim pamet" reći će, možda i mnogi i svi mi to znamo, ali ostaje teško oboriva činjenica da su rijetki spremni podnositi /pre/skupu cijenu takva života. Nisam je nikad ni osobno mogao do kraja podnijeti iako sam, recimo tako nešto izravniji i oštriji u ovim mojim opisima ljudi i zbilje koja me okružuje. Zapravo mi se čini da je sve puno gore u svemu i svačemu, ali je vrlo upitno je li ne tako davno ili odavno bilo puno bolje, kako često čujemo. Sigurno je, ovako ili onako, da ono o čemu "sadašnja" čeljad raspravlja, a to su teme i dileme o ljubavi, mržnji, jalu, vjeri ili nevjeri i sve tako i ne samo tu oko nas bile na "dnevnom redu" otkako je "vijeka i čovjeka". Razlika je samo u ozračju u kojemu su se rasprave i životne bitke vodile, od pećine do suvremenih tehnoloških i materijalnih dostignuća. Ali, riješilo se nije ništa niti su doneseni "obvezujući zaključci" i vjerojatno će tako i dalje biti. Uključivši i dicto simpliciter.

HNB tečajna lista

21.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,769743
CHF CHF
1
6,546400
GBP GBP
1
8,115265
USD USD
1
6,296589
EUR EUR
1
7,392195
$ Odabir valute
= Odabir valute