RENTIJERSKI MENTALITET

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

U najkraćem, rentijerski mentalitet je poimanje smisla življenja stjecanje i uživanje bogatstva bez rada, dakle nasljeđenom imovinom, iznajmljivanjem nekretnina, ubiranjem kamata na kapital ili stjecanje prihoda naprosto zbog činjenice što ste slučajni pripadnik neke imućne obitelji, što imate nešto na nekoj povoljnoj lokaciji i na temelju nečega od toga stječete, što je ljudskom biću svojstveno, nikad dovoljan, ali za lagodan život dovoljan dohodak. Iz rentijerskog mentaliteta razvila se rentijerska ekonomija za razliku od one financijski i tržišno produktivne na kojoj se podigao sav razvijeni svijet. Rentijerstvo općenito karakteristično je za feudalni sustav, ali naravno nije nestalo ni u kapitalizmu, iako u neusporedivo manjim razmjerima. Kad netko priča o tome kako bi najbolje bilo da ti dosadni turisti i izletnici uopće i ne dolaze u Dubrovnik, nego samo neka pošalju novac ili kad netko ne samo priča, nego svoje bogatstvo ili imovinu iznajmljuje nekom /ne/sretniku i kad nema nikakvu investicijsku ideju u proizvodnim ili uslužnim pothvatima oploditi na vlastitu, ali i širu korist, što uvijek treba imati na umu, taj je rentijerskog mentaliteta. Po prirodi stvari, većina nas zapravo je rentijerskog mentaliteta, ne bi baš radili ako ne moramo, niti bi ulagali, ako ne moramo. Samo jednako tako većina i nema baš tu sreću ili prigodu taj mentalitet materijalizirati, jer nema ništa ili ima vrlo malo. Privilegija je to neznatne manjine, posvuda, s time što su u Dubrovniku, zahvaljujući njegovim odavno stvorenim kulturnim, graditeljskim i prirodnim vrijednostima taj rentijerski mentalitet i rentijerska ekonomija izrazitiji i važna su sastavnica toga, sve u svemu nakaradnog vrijednosnog sustava koji se stoljećima u raznim oblicima održava, sustava u kojemu se ljudi mjere i ocjenjuju po imanju, a ne znanju, vještinama, napokon i tržišnom dokazanošću. Oni politički, ekonomski i moralni sustavi koji se temelje na "genetici", podrijetlu i bogatstvu njegovih glavnih čimbenika, a ne na slobodi, jednakopravnosti za svakoga, demokraciji, tržištu i konkurenciji, povijest nas uči, nužno su deformirani, zatvoreni i bolesni i kako uočavamo, ali nikad ne priznajemo, odavno su propali. Ako i nisu već im je ispisana smrtna presuda.Mora se ipak priznati da rentijerski mentalitet, toliko svojstven baš Dubrovčanima, ma što se pod njima predmnijevalo, posljednjih godina, pred silinom globalizacije, strašne konkurencije i "nepravedne" alokacije kapitala, koji ide tamo gdje se najbrže oplođuje, čak i ubrzano iščezava i to je ohrabrujući proces za perspektive ostanka i stabilnije egzistencije ovdašnjeg življa. Najbolje to pokazuje sve manja količina naplaćenih rentijerskih prihoda /zakupnine, kamate, promet nekretnina i sl./. Napokon se sve više shvaća i prihvaća kako baš i nije važno što mi držimo o sebi, nego oni koji to mišljenje procjenjuju na tržištu, kupnjom ili ustezanjem, dakle potrošači ili konzumenti. Zakon vrijednosti, odnosno pravilo vrijednosti za novac , tj. value for money teško i samo mjestimice možemo izbjeći, dakle ubrati rentu ili ekstraprofit od "ljepote", položaja, nasljeđa i sl., iako se i dalje iščuđavamo što je tome tako i stalno ga "tupimo" da smo dobili manje nego što smo zaslužili. Ne možemo mi više, ili barem rijetko gdje postići cijenu za 200 eura za tjedni polupansion, nema tu nikakve rente i Dubrovnik je svjetski turistički biser, a i to sve blijeđi samo u medijima, katalozima i nekakvim sumnjivim natjecanjima, ali ekonomski i financijski, što držim i najvažnijim, to nipošto nije. Kakav je to svjetski turistički biser u kojemu se, recimo tako, može uživati za svega 300 do 500 eura tjedno. To je isto kad bi se slika Pabla Picassa prodala za 200, a ne 200.000 eura. Sve što vrijedi to je i skupo i obratno i uvijek je bilo i tako će biti, a u okrutnoj tržišnoj ekonomiji i kapitalizmu dobijemo točno onoliko koliko smo zaslužili, ni manje ni više, krivo nam bilo ili ne bilo. Iako je svijet ponekad ništa drugo nego "globalno selo" sagledavano kao tržište, povoljne prigode i konkurenciju, užasno je velik i svatko onaj koji ne može odgovoriti na svakodnevne izazove zaostaje, sa sve manje nade u oporavak. Pa i ne bi se urušili taj rentijerski mentalitet i rentijerska ekonomija tek tako, kada ne bi bilo sve manje onih koji kroz vlastiti posao dovoljno zarađuju i u mogućnosti su platiti tu rentu, kada bi bilo puno rastrošnih turista kojima sve to nije skupo, ali nešto ih sve manje uočavam. Živimo u doba minimalnih ili negativnih profitnih stopa, skoro u svim djelatnostima, osim onih visokotehnoloških. Potrebno je znanje, naporan rad i stalna tržišna prilagodba kako bi se ne više nego solidno živjelo, a što se rentijera tiče ni oni neće moći preživjeti ako to neće oni koji žive od svojega znanja, rada i vještine i to je već sve razvidnije, jer sve te svoje nekretnine, imovinu i "ljepotu" neće imati kome iznajmiti, koliko kod tvrdili da im je to neprocjenjivo bogatstvo. A ni kapital se ne gomila sam po sebi i kapitalisti su ovisni od "radnika", njihovih znanja, vještina i usluga i oni traže "svoje" i priča o "rentijerskom mentalitetu" u malim, skučenim sredinama i tržištima primiče se svom kraju i na obzoru je čisti zrak, konkurencija i promocija mnogima nemilih, nepredviđenih, obilježenih i nekonom nevidlljivom rukom, ali ne onom Adama Smitha, upućenih na ovaku ili onakvu osobnu sudbinu. Uvijek sam radostan, ma tko i odakle bio, netko tko je obilježen, osuđen na sudbinu svojih predaka, uglavnom od onih rentijerskog mentaliteta, kad uočim da se "istrgao", pobjegao, snagom znanja, volje, upornosti i hrabrosti i uspio, unatoč svim preprekama takozvanog društva kao zajednice. Meni se taj rentijerski mentalitet i rentijerska ekonomija, sa svim svojim posljedicama, koje sam i sam osjetio u ovome ili onome obliku naprosto gadi, kao što mi se gade priče i činjenice o navodno uglednima i neuglednima, "našim" i "njihovima", predodređenima i nepredodređenima, obilježenima i neobilježenima, genetici, rodoslovlju, krvnim zrncima i sve tako i zbog čega je u krajnjem sve ovako kako jest, koliko se god trsili i držali da nije tako zbog toga.

HNB tečajna lista

12.12.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,641360
CHF CHF
1
6,457199
GBP GBP
1
8,562218
USD USD
1
6,396985
EUR EUR
1
7,545883
$ Odabir valute
= Odabir valute