LESLIE WHITE

Arhiva - Osoba Dana Arhiva

LESLIE WHITE

white

Amerikanac Leslie White /1900-1975/ jedan je od vodećih svjetskih antropologa 20. stoljeća, moglo bi se reći utemeljitelj kulturne evolocije ili kulturnog determinizma. Dokaze za svoju temeljnu tezu a ta je da kultura stvara čovjeka a ne čovjek kulturu, izvodi iz Marxove ekonomske teorije, te Darwinovog, Spencerovog, Morganovog i Tylorovog evolucionizma. Moglo bi se reći da ih je White osvježio novim vlastitim spoznajama i činjenicama. Na neki način, White je rodonačelnik lijeve političke filozofije i u SAD ga drže marksistom. Naravno, a i s obzirom na američki, najčešće konzervativni svjetonazor, White je izazivao brojne polemike i kritike, nisam stručnjak, ali u dosta slučajeva činjenice mu nisu davale za pravo, u nekim je objašnjenjima apstraktan. Bit Whiteovog koncepta sadržan je u formuli E * T = C, pri čemu je E = energija, T = tehnologija i C = kulturna evolucija. Kako piše White "kultura se razvija ukoliko se iskorištavanje količine energije per capita godišnje uvećava, ili ukoliko se uvećava učinkovitost instrumentalnih sredstava koja se energija stavlja u rad. To je osnovni zakon kulturne evolucije, koji kazuje da se nijedna kultura ne može razvijati iza granica energetskih izvora; primjerice "primitivne" kulture su bile sputane iskorištavanjem isključivo fizičke energije čovjeka, za razliku od razvijenih kultura, koje su počele iskorištavati i druge oblike energije, do suvremene civilizacije koja se zasniva na iskorištavanju, pore4d ostalih i nuklearne energije. U stvari, kultura nije ništa drugo nego mehanizam iskorištavanja energije, koja se uvećava s iskorištavanjem oruđa i povećavanjem njihove učinkovitosti. Stoga je tehnologija "heroj našeg uspjeha" i ima vodeću ulogu u ljudskoj povijesti. Na ovakvom, doduše temeljitije objašnjenom obrascu zasniva se američka verzija "marksizma" koja se razlikuje od klasičnog marksizma negdašnjeg sovjetskog ili komunističkog tipa "u onom smislu u kojemu se američko društvo razlikuje od sovjetskog: američko društvo je, prije svega, tehnokratsko društvo, koje vjeruje u moć tehnike više nego u moć i jedne druge društvene institucije: sovjetsko društvo je birokratsko /političko/ društvo, koje iznad svega uzdiže državu kao najmoćniju instituciju, kao jedinog legitimnog pokretača povijesnih procesa, upravo zahvaljujući ekonomskom sustavu, koji je cjelokupnu imovinu pretvorio u državnu i tako omogućio monopol države u svim oblastima sustava /zato je "tehnološki determinizam" prihvatljiviji za američko društvo, dok je "ekonomski determinizam" jedino prihvatljiva verzija u sovjetskom društvu/. I američka i sovjetska verzija "marksizma" predstavljaju antihumanističku i antiaktivističku koncepciju ljudske povijesti; razlika je u naglasku, u tome kojavanjska sila djeluje kao temeljna determinanta, jer su obje verzije suglasne u jednom: da ljudski faktor ne može biti determinanta povijesnih procesa. /Zagorka Pešić Golubović/. Kako bilo, po mojem mišljenju, White je doista uvjerljivim i snažnim argumentima oborio rasističke teorije i rasiste, odnosno "rasni je antirasist". Ukratko, White tvrdi da se čovjekovom nervno-čulno-žljezdanim sustavom, bojom kože, krvlju i sl. ne može dokazati zbog čega je neki čovjek uspješniji ili je čak genij za razliku od drugih diljem kugle zemaljske. Dokle će čovjek u svom životu "dogurati" ovisi prije svega o kulturu u kojoj odrasta i razvija se. Moguće je da genijalaca, primjerice ima diljem crne Afrike, ali su tamošnje kulture na vrlo niskoj razvojnoj razini i onemogućavaju takvim pojedincima prirodan rast i razvoj. Ništa se dakle ne može objasniti samim sobom, odnosno biološkim i fiziološkim svojstvima pojedinca bez da se to ne dovede u vezu s kulturom. Glavno djelo Leslie Whitea je "Znanost o kulturi – studija o čovjeku i civilizaciji", a iz njega, točnije iz poglavlja "Genij – njegovi uzroci i pojavljivanje" citiramo ono što je važno za njegove antirasistčke stavove. 

Što genij jest? Rasprava koja je trajala desetljećima posve je jasno pokazala da on nije identičan s nervno-čulno-žljezdanim itd. sustavom izuzetno visokog kvaliteta. S jedne strane, mi ne znamo posjeduje li svaki pojedinac izuzetno fini nervno-čulni-žljezdani itd. sustav. S druge strane, mi ne znamo imaju li obične osobe samo osrednje ili lošije sustave. Mi, prema tome, nemamo pravo izjednačiti "genija" s "nadmoćnijim organizmom"; staviti da je G = O, gdje G predstavlja uglednu osobu, dok O označava njezin biološko nadmoćniji organizam. Niti se možemo poslužiti jednadžbom O * D = G, u kojoj je O nadmoćniji organizam, D društvena okolina, a G reuzultirajući genij, jer kao što smo vidjeli, može se dokazivati i da je O funkcija od D i da je D funkcija od O. Mi moramo napisati našu jednadžbu ovako: O * R = G. Ovdje će O označavati samo jedan individualni biološki organizam, koji nije nužno organizam nadmoćnih kvaliteta, G genija, a R čimbenik koji tek treba definirati. Kako prepoznajemo genija? Po njegovim djelima, naravno. Ali kako možemo znati ima li on fini nervno-čulno-žljezdani sustav? Po njegovim djelima, kažu Golton, James i drugi. Ali reći to znači priznati da je njegova urođena biološka nadmoćnost samo zaključak na osnovu posmatranja njegovog vanjskog ponašanja i, također, uporno tvrditi da se izuzetne odlike tog ponašanja ne mogu objasniti ni na jedan drugi način do nadmoćnim mozgovima, žljezdama itd. Ako bi se biološka nadmoćnost genija, umjesto da se predstavlja na temelju zaključivanja, mogla dokazati neposrednim ispitivanjem njegovih nerava, žljezda, čula itd., ili psihološkim testovima koji bi isključili sve čimbenike koji nisu nasljeđem stečeni, onda bi teza pobornika genija kao prvih pokretača dobila stvaran oslonac. Ali to nikada nije bilo dokazano. To, naravno, ne znači da je jedan organizam isto tako dobar kao i drugi ili da je nemoguće razlikovati ono što je biološki vrijednije od škarta. Sve znanosti o čovjeku će otvoreno priznati, pa čak i isticati, biološku nejednakost pojedinačnih ljudskih bića. Niti bi itko, mislim tvrdio, da se jedan idiot ili maloumnik ne mogu razlikovati od čovjeka do čovjeka superiorne inteligencije na osnovu posmatranja njihovog ponašanja – bar u velikom broju slučajeva. Ali to je daleko od tvrđenja da ako jedan čovjek igra istaknutu ulogu u društvenom životu, on mora imati superiornu klicinu plazmu, a ako je nezapažen, on mora imati osrednju ili lošiju plazmu. Mi se ne zadovoljavamo izvesti našu biologiu zaključivanjem, a drugo, mi možemoobjasniti razlike drugačije nego boljim nervima i žljezdama...Ponašanje ljudskih bića, i individualno i kolektivno, odjeđeno je njihovom biološkom građom, na jednoj strani, i skupomo izvantjelesnih pojava zvanih kultura, na drugoj: O * K = P, gdje O označava biološki čimbenik, K izvantjelesni, nadbiološki čimbenik kulture, a P rezultirajuće ponašanje...Ali, koliko mi znamo, nijedna razlika u ponašanju između naroda i rasa, plemena, nacija – ne može se pripisati njihovim biološkim razlikama...

HNB tečajna lista

20.08.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,769743
CHF CHF
1
6,546400
GBP GBP
1
8,115265
USD USD
1
6,296589
EUR EUR
1
7,392195
$ Odabir valute
= Odabir valute