POREZNE STRANPUTICE

Arhiva - /PRI/VIĐENJA Arhiva

"Pametan čovjek uči se na tuđim, a budala na vlastitim greškama", odnekud mi je i odavno znano. Pa ipak, i ove, i sve ranije hrvatske vlasti, od osamostaljenja, svijesno ili nesvjesno, namjerno ili nenamjerno, svejedno, tu jednostavnu i točnu misao i ne shvaćaju i ne prihvaćaju. Jednostavno, "ono" doba iz političkih, ideoloških ili što ti ja znam već kojih razloga, tumači se kao doba "mraka", a ovo sada, navodno "svjetlosti". Iako mi mnogi pričaju kako je sada "mrak", a onda bijaše "svjetlost", što je svojevrsno licemjerje, kad sve zbrojim i oduzmem. Niti je sada potpuni "mrak" niti je onda bila potpuna "svjetlost" i obratno, tako nekako mi se čini. Nerijetka čeljad kao da ne želi imati posla sama sa sobom, čak joj je mrsko što se "onda" i rodila i školovala i sve tako i najradije bi sve to preskočila. Takvi su najpodložniji svim vrstama manipulacija i manipulatora. To je ono naličje takve čeljadi, taj sve u svemu kukavičluk. Sve mi se čini razumljivim i takav "gard" upućuje na samo jedan uzrok – egzistencijalni strah, o kojemu bi se moglo još puno toga ispisati ili reći. Ne zavaravajmo se, živimo u dobu nikad većeg straha i neizvjesnosti, a to na ponajviše i oblikuje karakter i mentalitet i to nisu pretpostavke za normalnu demokraciju, otvoreno i zdravo društvo i sve njihove blagodati. Milanovićeva lijeva koalicija i hrvatska Vlada pokrenuli su "projekt" uvođenja poreza na imovinu, pa ga je ograničila samo na porez na nekretnine. Jer imovina je puno širi pojam i činjenica i zadire u interese moćnih i odlučujućih, dok u porezu na nekretnine prema predloženom rješenju najviše strada slabašniji i siromašniji puk. Treba znati da se nekretnine /zemljište i građevinski objekti/ već i niz godina i još uvijek izravno ili posredno oporezuju i to porezom na kuće za odmor, porezom na promet nekretnina, porezom na nasljeđivanje i darovanje, porezom na dohodak od najma i porezom na dohodak od prodaje nekretnina. Tome treba pridodati zapravo i najizdašniji "porez", komunalnu naknadu, koju će zamijeniti porez na nekretnine. Sve su to uglavnom prihodi proračuna jedinica lokalne samouprave, dakle općina, gradova i županija i njima ova, ali i ranija hrvatska Vlada hoće nadomjestiti izgubljene ili nikad ozakonjene prihode tih jedinica od poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost i sl. koji su puno izdašniji. Iako se stalno zagovara decentralizacija i policentričan razvitak, financijski se to ne podržava i Hrvatska je zapravo krajnje centralizirana i koncentrirana država u kojoj su regije ili "provincija" već i desetljećima zapuštene i prepuštene same sebi, sa svim negativnim posljedicama kakve su razvidne svakome kome se to hoće. Riječ je o vrlo ozbiljnom i političkom i gospodarskom i socijalnom problemu, ali to sad nije tema. Ukratko, cjelokupna koncepcija novog poreza na nekretnine u svijetu Slavka Linića, sudeći po iskustvima iz "onih" vremena, ali i sadašnjem stanju stvari, na klimavim je temeljima i neprovediva s potpunim učincima, bar ne u idućih pet ili više godina. Najprije, vrlo je teško utvrditi objektivnu tržišnu vrijednost nekretnina, što je nova porezna osnovica umjesto četvornog metra kod komunalne naknade. Tako bi za sve nekretnine trebalo utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina i svake godine je revalorizirati, pri čemu se zna kako puno nekretnina nije ni upisano u zemljišne knjige, OIB još nije saživio, a ni metodologija procjene nije jasna. I inače je stalno sporno koliko nešto uopće vrijedi, tako i nekretnine i riječ je o vrlo brzo promjenljivim veličinama. A postoje i problemi s amortizacijom oporezovanih nekretnina, "pravednim" poreznim stopama, uspostavom baze podataka, poreznom administracijom, nadzorom u svim etapama oporezivanja itd. Prema analizi hrvatskog Instituta za financije, "u 2010. od ukupno ubranih 13 mlrd. kuna lokalnih poreza od nekretnina je prikupljeno 906 milijuna kuna ili 6.9% tih poreza, odnosno samo 0.8% od ukupno ubranih svih poreza na razini Hrvatske". Ni u Europskoj uniji nije ništa drugačije. Sve u svemu, porez na nekretnine uopće nije izdašan porez, ali je zato njegovo uvođenje vrlo skupo i složeno. Reklo bi se "veliki promet, mala zarada", za razliku od hrvatske ekonomije gdje je posrijedi "mali promet i još manja zarada". Odnosno, "pita je skuplja od tepsije", što bi se u narodu reklo i porez na nekretnine, pored brojnih drugih dvojbi u makroekonomskoj politici ne može nipošto biti prioritet niti na njemu trošiti energiju. Po meni, porezna je politika već i desetljećima postavljena na pogrešnom konceptu, jer polazi od snažnog poreznog pritiska /presije/ na porezne obveznike, osobito na one koji svojim umijećem i znanjem stvaraju nove vrijednosti, dakle poduzetnike i slične. Umjesto da se temelji na nižim poreznim stopama, a povećanju porezne osnovice /poticanju poduzetništva općenito/, riječ je o obratnom, sve većim poreznim stopama i manjoj poreznoj osnovici. Siguran sam da bi u predloženom modelu ukupni porezni prihodi i položaj realnog sektora bio puno povoljniji, ali tko to mene i slične još uvijek nešto i pita, što ne znači da ne treba pisati, biti kritičan i odustati, naprotiv. Mišljenja sam kako bi trebalo zadržati postojeći porezni sustav i način obračuna komunalne naknade, koja jest neporezni prihod, ali je vrlo slična porezu na nekretnine. Primjerice, prema radu spomenutom instituta, u 2010. prihodi lokalnih zajednica od komunalne naknade iznosili su 2 milijarde kuna, a od svih pet poreza na nekretnine iznosili su 905 milijuna kuna. Kako ne bi bio kritičan samo radi toga da budem kritičan i ništa više, kako jest kod većine politikom "kontamirane" čeljadi, Milanovićevu Vladu treba podržati u svim aktivnostima koje idu na uvođenju reda u javne i poslovne financije, počevši od Ovršnog zakona, preko Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi do fiskalizacije /uvođenja porezne blagajne/ u prometu gotovinom. Takozvana porezna evazija /izbjegavanje prijavljivanja i neplaćanje poreza/ ili siva ekonomija u Lijepoj našoj enormnih su razmjera i beskompromisno se moraju svesti u prihvatljive okvire, recimo do 10%, a sada je jamačno preko 30% i tu ne može biti nikakve politike, ni lijeve ni desne. Prioriteti ukupne makroekonomske politike u stanju u kojemu se Hrvatska "koprca" od svojih početaka moraju biti jačanje poduzetničke klase i stvaratelja novih vrijednosti, a ne onih koji te vrijednosti često i neracionalno prisvajaju, takozvane nabujale nadgradnje /javnog sektora/. Nažalost, ti su većinsko biračko tijelo /administracija na svim razinama, umirovljenici, javna poduzeća i sl./ i njima se, kako vidimo, političke vlasti i ne žele suprotstavljati niti im istinu "sasuti". Naime, "pilati granu na kojoj ugodno sjede, čak i ne stoje" i sva se naša demokracija, pluralizam i politički izbori svode na čuvanje i stjecanje osobnih, a ne općih ili javnih interesa i dok je tako bit će ovako...

HNB tečajna lista

27.06.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,932697
CHF CHF
1
6,808040
GBP GBP
1
8,426199
USD USD
1
6,625323
EUR EUR
1
7,405786
$ Odabir valute
= Odabir valute