JOSIP BOZANIĆ

Arhiva - Osoba Dana Arhiva

JOSIP BOZANIĆ

bozanicjosip

Sa svojih nekoliko izjava, zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić skoro da je i radikalizirao ionako nikad posve stabilne i koliko-toliko tolerantne odnose između katoličke crkve i uglavnom lijevih hrvatskih svjetovnih /državnih/ vlasti. Ovaj put na "dnevnom redu" je nakana Milanovićeve Vlade za uvođenjem Kurikuluma zdravstvenog odgoja u javne škole /otprilike ili svega 12 sati godišnje po razredu/. Kardinal Bozanić tako veli, čak i kad nije uopće to prigodno govoriti /za vjerske blagdane/ kako je uvođenjem Kurikuluma zdravstvenog odgoja "na ispitu demokratičnost hrvatskog društva i mir u Domovini", kako "javne škole nisu državne i ne može se tu država predstavljati kao gospodar" i kako je "zdravstveni odgoj stvar svjetonazora, a ne higijene". Moglo bi se zaključiti da je riječ o nekakvom paklenom planu ateista i agnostika, koji uzgred, barem prema rezultatima najnovijeg popisa stanovništva Republike Hrvatske ne čine više od 2% hrvatske populacije, dok je katolika, opet nominalno 86%. Najprije ne mogu nikako razumjeti što se podigla tolika strka, pa možda i strah onih koji predvode katoličke vjernike od minorne skupine ateista i agnostika. Te skupine su ionako diskriminirane, kao i većina ostalih sličnih manjina i sve se više galami o navodnom "teroru manjine nad većinom". Ne zavaravajmo se i ne budimo licemjerni, iako bi i po hrvatskom ustavu manjine morale biti u svemu ravnopravne. Uzgred, nisu rijetki među nama i oni koji svakoga onoga koji zbori i inzistira na ljudskim pravima, slobodi misli i izričaja, političkoj i ekonomskoj demokraciji za svako živo biće i svemu onome što je spomenutim ustavom zaštićeno, proglašava se komunjarom, jugofilom, heretikom, izrodom, izdajnikom i sve tako. Naravno, u tome prednjače desne političke opcije i njihove pristaše i saveznici, ali i navodno lijevima se "omakne", tako da se i to zna. S obzirom da je katolička crkva zapravo i najmoćnija vjerska i vrlo utjecajna, makar ne i formalno politička organizacija u Hrvata, nije i ne može biti svejedno što kažu s vrhova njezine hijerarhije. Iako smo, opet po ustavu sekularna država, dakle nedvojbeno bi crkvene vlasti trebale biti odvojene od svjetovne vlasti i svaka bi trebala zasebno voditi skrb o svojoj "pastvi" i poštivati izborni i demokratski legalitet i legitimitet, u ovom slučaju hrvatskih političkih vlasti. U praksi ili "realnom životu", to se dobro zna kako i nije baš tako i nije objektivno ni za očekivati na stupnju demokracije na kojemu jesmo, da će tako skoro i biti. Mišljenja sam, za razliku od nekih lijevih radikala da i Crkva ima i pravo i potrebu izjašnjavati se o političkim i svjetovnim pitanjima, naravno i o zdravstvenom odgoju, iznositi svoje stavove i predlagati vlastita rješenja. Čak ne mora imati i vlastitu političku stranku za svoje svjetovno djelovanje, ali se mora pomiriti s činjenicom da je u svjetovnim, odnosno državnim pitanjima zadnja legitimno i demokratski izabranih državnih, odnosno svjetovnih vlasti, ma koliko im ne bile mile. I meni štošta nije milo, ali odluke netko mora donositi, ma koliko teške i nepopularne bile. I molim lijepo, gdje to piše da oporba i alternativne udruge, u bilo čemu mora biti uvijek i u svemu u pravu. Iako mi je razumljiv Bozanicev pristup, vjerojatno je na tragu kršćanskog nauka i bori se za svoju pastvu, on ne ostavlja prostora i za različitosti u poimanju zdravstvenog odgoja. Štoviše, nisam siguran da je Kurikulum zdravstvenog odgoja i pročitao, ali dovoljno mu je bilo /i ne samo njemu/ tko ga je predložio, a ne što je njegov sadržaj i što tamo piše. Po tko zna koji put ću ponoviti da je posvuda oko nas, čini mi se i sve više važno tko, a što netko priča kad priča, djeluje kad djeluje ili piše kad piše. Dakle, onaj prokleti argumentum ad hominem. Ne može se tako izići iz ovoga svekolikog gliba, ma što netko mislio i stalno se to potvrđuje. Koliko sam uspio pročitati i shvatiti Kurikulum zdravstvenog odgoja riječ je o dokumentu i programu koji zadire u srž ne samo aktualnih, nego i kroničnih problema hrvatskog društva i nudi razumna rješenja, ne preferirajući niti jedan društveni sloj ili grupaciju. A najmanje je svjetonazorski. Jer samo ograničeni, egzistencijalno sputani i neslobodni um ne može prihvatiti činjenicu o tome "da ne živimo zdravo", "da je prevencija nasilničkog ponašanja nikakva", što se jednako odnosi i na "prevenciju ovisnosti" i "spolno odgovorno ponašanje". U pitanjima "spolne / rodne ravnopravnosti" nisam stručnjak i to, po meni može biti predmetom "dijaloga i razgovora" između države i katoličke crkve, ali ne beskonačnog. Jer i tu se trebaju donijeti nekakva, vjerojatno kompromisna rješenja. Držim da Josip Bozanić i njegovi sljedbenici svojim izjavama u najmanju ruku ne pridonose "ni miru, ni demokratičnosti", ali novim podjelama i stigmama svakako. I da nas opet skreću s tema, posebice ekonomskih, koje su od ključne važnosti za perspektive hrvatskog društva i čovjeka, barem mi se tako čini. Kako ne bi bio pogrešno shvaćen, ni ostale vjerske zajednice i njihove vođe diljem bivše države nisu ništa ni bolje ni lošije, uglavnom su krajnje konzervativne i atraktivniji im je prostor djelovanja i utjecaja nacija, a ne vjera čiji su posrednici ili zastupnici. O fenomenu nacije, koja je uglavnom umjetna tvorevina, za razliku od vjere koja ima uporište u tisućljetnoj tradiciji, jednom drugom zgodom. Po meni, vjerski službenici uglavnom lošije obavljaju svoj posao od svjetovnih i ostalih "službenika", ali činjenica da se bave duhom daje im svojevrsne privilegije i strahopoštovanje kod svoje pastve. Naprosto mi se čini da bi svijet i ljudi puno bolji bili kad bi se držali vjerskih knjiga i tumačenja, ali kao da se negdje sve to izgubi. Usrdno bih preporučio za čitati meni briljantne američke teologe i filozofe Ralpha Walda Emersona i Michaela Novaka koji su jasno i argumentirano obrazložili toliko potreban "suživot" i razumijevanje duha i materije, vjere i ona koja to nije, uvijek pronalazeći mjesto nadi, optimizmu i vlastitom samopouzdanju. A to je u konačnosti i dovelo do puno boljeg i bogatijeg svijeta od onoga prije i davno prije, barem kod onih koji su se držali njihovih razmišljanja.


HNB tečajna lista

25.06.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,968305
CHF CHF
1
6,831213
GBP GBP
1
8,449090
USD USD
1
6,637328
EUR EUR
1
7,413232
$ Odabir valute
= Odabir valute