COST BENEFIT ANALIZA

 

bajro sari

BAJRO SARIĆ

CERTIFIED EUROPEAN UNION SARBANES OXLEY EXPERT

Cost benefit analiza je posebna financijska tehnika, odnosno računski postupak posljedica ulaganja u neki poduzetnički ili infrastrukturni pothvat. S jedne strane zbrajaju se svi prihodi i koristi pothvata, a s druge strane svi troškovi i gubitci pothvata. Svi prihodi i koristi, troškovi i gubitci moraju biti kvantificirani i svedeni na jednako mjerljivu jedinicu, najčešće ipak novac. Ukoliko je omjer prihoda i koristi i troškova i gubitaka, odnosno koeficijent veći od jedan, dakle ukoliko prihodi i koristi nadmašuju troškove i gubitke, riječ je o financijski isplativom pothvatu. Naravno, vrijedi i obratno.

Cost benefit analiza češće se primjenjuje pri ocjeni učinaka javnih infrastrukturnih projekata /ceste, škole, bolnice, odlagališta smeća, zaštita okoliša i sl., budući da su u njima, za razliku od poduzetničkih projekata, prihodi, a osobito koristi posredni i dugoročni i imaju učinke na druge sektore, pa i poduzetnički.

Troškovi i gubitci koji su posljedica ulaganja u neki poduzetnički ili infrastrukturni pothvat su jednokratni i izvjesni, dok su prihodi i koristi dugoročni i neizvjesni. To komplicira postupak cost-benefit analize, posebice kad se suočavamo samo s koristima koje su posredne i koje pridonose učincima korisnika primjerice cesta, vodoopskrbnih objekata i sl. Primjerice, jednostavno je utvrditi troškove i gubitke izgradnje neke auto-ceste, ali nimalo nije jednostavno utvrditi ekonomske koristi za brojne korisnike te autoceste koji proizlaze iz poboljšanih prometnih veza. A čak je i nemoguće i ne treba kvantificirati troškove i gubitke koji proizlaze iz devastacije okoliša auto-ceste niti prihode i koristi koji proizlaze iz bržeg i jednostavnijeg prijevoza.

U svakom slučaju, ukoliko su ulaganja veća to je i kompliciranija cost-benefit analiza jer je u "igri" i veći broj "varijabli", dug je ekonomski vijek i neizvjesnost, odnosno rizik je veći.

Ipak, u našoj se praksi cost-benefit analiza vrlo rijetko primjenjuje, jer je riječ o projektima u kojima presuđuje politika. Međutim, sa stajališta utvrđivanja razvojnih prioriteta u infrastrukturi cost-benefit analiza je nezamjenjiva.

Primjer:

Šef prodaje neke hotelske kuće odlučio se za poboljšanje produktivnosti i učinaka svojega odjela, što nije moguće bez implementacije novog prodajnog informacijskog sustava, odnosno informatičko-komunikacijske tehnologije.

Procjenjeni trošak implementacije novog informacijskog sustava /računala, printeri, software, instalacija, obuka i sl./ iznosi 114.000 EUR.

Procjenjene koristi /poboljšanje marketinških, komunikacijskih, uslužnih i stručnih vještina i znanja prodajnog osoblja/ iznose 180.000 EUR na godišnjoj razini.

Iz navedenog, doduše vrlo jednostavnog primjera proizlazi da je riječ o financijski isplativom poduzetničkom pothvatu, jer su koristi znatno veće od troškova /66.000 EUR/, a cost-benefit koeficijent iznosi 1,578947 (180.000/114.000).

Vrijeme povrata ulaganja za spomenuti poduzetnički pothvat iznosi oko 8 mjeseci (114.000 EUR / 180.000 EUR = 0,63), što znači da se točka pokrića dostiže za 8 mjeseci.

Vrijeme povrata u svakom poduzetničkom pothvatu vrlo je važno i u novije vrijeme glavni je kriterij alokacije ulaganja. Kraće vrijeme povrata privlači, a dulje odvlači ulagače. Usput, treba naglasiti da je povrat ulaganja u hotelsku industriju s izrazito turističkim, odnosno sezonalnim karakterom vrlo dugo i proteže se i na preko 20 godina u pojedinim slučajevima.

Međutim, za veće infrastrukturne, pa i poduzetničke pothvate izrađuju se i složenije cost-benefit analize. Projekcije prihoda i koristi, odnosno troškova i gubitaka izrađuju se i za preko 20, pa i znatno više godina. Svi prihodi i koristi, kao i svi troškovi i gubitci svode se tehnikom diskontiranja na sadašnju vrijednost /NPV - net present value/ i potom se izračunava cost-benefit koeficijent (NPV prihoda i koristi / NPV troškova i gubitaka/. U ovakvom postupku, koji je jedino sa stručnog stajališta valjan, ključan je izbor diskontne /kamatne/ stope po kojoj se na sadašnju vrijednost svode prihodi i koristi, odnosno troškovi i gubitci. Ta je stopa zapravo oportunitetni trošak, odnosno poželjna stopa povrata za ulagača. Kod infrastrukturnih projekata treba računati s tzv. socijalnom stopom, koje su niže od "klasičnih" poduzetničkih projekata.

Cost-benefit analiza treba se upotrebljavati samo u slučajevima gdje nije jednostavno kvantificirati ekonomske koristi za ulagača. To su, osim većih spomenutih infrastrukturnih projekata i ulaganja u informatičku tehnologiju, savjetodavne usluge, restrukturiranje, reinženjering, know-how. Zapravo, cost-benefit analiza je važan predložak pri odlučivanju hoće li se ići u promjene ili smo na pravom putu.

HNB tečajna lista

31.10.2014
Srednji
JPY JPY
100
5,585001
CHF CHF
1
6,356912
GBP GBP
1
9,748883
USD USD
1
6,088211
EUR EUR
1
7,662622
$ Odabir valute
= Odabir valute