Agenda 21

ŠTO JE ZAPRAVO AGENDA 21?

Kako je razvidno na naslovnici ovoga portala, zamolili smo naše sugrađane da svojim prijedlozima, idejama, razmišljanjima i možebitno već izrađenim studijama i sl. pridonesu pripremi i izradi strateškog razvojnog dokumenta DUBROVNIK AGENDA 21. Ali, što je zapravo Agenda 21, prenosimo s portala www.ecologica.hr, pa vjerujemo da će onima koji žele sudjelovati u našem projektu biti jasnije o čemu je tu riječ i koliko je doista važno da naš Grad ima svoju Agendu 21, kao pisani dokument onoga najboljega što bi se trebalo "izdogađati" u idućih 30 do 50 godina. /Bajro Sarić/

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (popularno nazvane Earth Summit), održane 1992 godine u Rio de Janeiru, okupili su se čelnici i visoki dužnosnici 179 vlada, među njima i i Hrvatske. Na tom, dosad najvećem sastanku svjetskih vođa, usvojen je plan djelovanja na riješavanju problema razvoja i okoliša. Ovaj "program za 21. stoljeće", popularno nazvan Agenda 21, predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarsko, društveno i ekološki održivim.

Agenda 21 predstavlja predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, održiva poljoprivreda i ruralni razvitak, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.), te navodi 9 osnovnih društvenih grupa (žene, djeca i mladež, autohtono stanovništvo, nevladine organizacije, lokalne vlasti, radništvo i sindikati, poslovni svijet i industrija, znanstvenici i poljoprivrednici), čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvitak Zemlje. Ideja održivog razvitka je u usklađenosti gospodarskog rasta i prirodnih eko sustava. Standarde ljudskog života potrebno je temeljiti na mogućnostima prirodnog okoliša, bez iscrpljivanja resursa koji budućim generacijama moraju ostati neizmjenjene kakvoće i stupnja iskoristivosti.

U poglavlju 28 Agende 21, istaknuto je da ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvitka moraju odigrati lokalne vlasti. Njima je upućen poziv da izrade svoje dokumente - lokalne Agende 21. Lokalna agenda je plan akcije za provođenje ideje održivog razvitka na lokalnoj razini. Lokalnom Agendom 21 opće odredbe iz Agende 21 prenose se u konkretne planove i aktivnosti u pojedinim lokalnim zajednicama. svakoj lokalnoj zajednici postoji mnogo različitih sudionika u problematici zaštite okoliša: državna vlada, lokalna vlada, stanovništvo, nevladine udruge, poslovni sektor i industrija, itd. Svaki od njih, bilo donošenjem određenih odluka, bilo primjenom određenih obrazaca ponašanja, utječe na stanje okoliša u lokalnoj zajednici. Zbog toga je neophodno postići dogovor oko ciljeva koji se žele ostvariti u zaštiti okoliša, te ih nastojati dostići zajedničkim djelovanjem i usklađivanjem pojedinačnih napora.

Većina je lokalnih uprava u svim zemljama do 1996. godine trebala pokrenuti procese savjetovanja sa svojim stanovnicima i postići opću suglasnost o lokalnoj Agendi 21. U ovom trenutku, više od 2.000 lokalnih vlasti u sedamdesetak država, radi na izradi Lokalne agende 21, u suradnji sa članovima svojih lokalnih zajednica. Zbog niza okolnosti, ovaj proces u Hrvatskoj je na samom početku. S izuzetkom nekoliko lokalnih zajednica, na popularizaciji ovog koncepta i njegovom provođenju u Republici Hrvatskoj, nije učinjeno ništa. Zbog toga je udruga EKOLOGIKA osmislila program kojim bi se predstavnici lokalnih vlasti u svim hrvatskim gradovima i općinama upoznali s Lokalnom Agendom 21 i potaknuli na početak njezinog sustavnog provođenja. Ovaj program provođen je tijekom 2000. godine, a potporu Ured Vlade RH za udruge.

Program je namjenjen predstavnicima lokalnih vlasti svih hrvatskih gradova i općina u Hrvatskoj kojih je ukupno 543. Osim predstavnika lokalnih vlasti, korisnici aktivnosti i proizvoda ovog programa biti će i ostali sudionici u zaštiti okoliša na lokalnoj razini, poput nevladinih udruga, predstavnika gospodarstva, medija i različitih grupa stanovništva (žene, djeca i mladež).

Put prema Agendi 21

1972. Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholmu, prvi globalni sastanak 113 država o okolišu

1983. UN osnivaju Svjetsku komisiju za okoliš i razvoj (Komisija Brundtland, nazvana po svojoj predsjedateljici)

1987. "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland u kojem se upozorava da je gospodarski razvoj potrebno smjestiti u ekološke granice planeta Zemlje, tako da bude održiv i zadovoljava sadašnje potrebe ne ugrožavajući pri tome buduće generacije.

1989. Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. Proces pripreme trajao je dvije godine i uključio veliki broj stručnjaka, političara, poslovnih ljudi, nevladinih udruga i predstavnika različitih društvenih grupa

1992. "Skup o Zemlji"- održan u Rio de Janeiru, sastanak koji je okupio čelnike i visoke dužnosnike 179 vlada, među njima i Hrvatske. Na tom, dosad najvećem sastanku svjetskih vođa, usvojen je plan djelovanja na rješavanju problema razvoja i okoliša.

Ovaj "program za 21. Stoljeće!, popularno nazvan Agenda 21, predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarsko, društveno i ekološki održivim.

12. travnja 2011.

www.ecologica.hr

 

 

 "DUBROVNIK AGENDA 21"

/okvirni sadržaj/

 

UVODNE NAPOMENE

1. POVIJESNE STRANPUTICE

1.1.           Političke mijene

1.2.          Teritorijalni ustroj

1.3.          Demografska kretanja

1.4.          Ekonomija

1.5.          Prometna povezanost

1.6.          Infrastruktura

1.7.          Kultura i povijesna baština

1.8.          Odgoj, obrazovanje

1.9.          Zdravstvo i socijalna skrb

1.10.         Prostorno uređenje  i okoliš

2.     GRAD DUBROVNIK 2009.

2.1.          Ustroj

2.2.         Demografska obilježja

2.3.         Gospodarstvo

2.4.         Kultura i povijesna baština

2.5.         Odgoj, obrazovanje, šport

2.6.         Zdravstvo i socijalna skrb

2.7.         Prostorno uređenje i zaštita okoliša

3.    SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA

3.1.          Snaga

3.2.         Slabosti

3.3.         Prigode

3.4.         Opasnosti

4.    RAZVOJNI KRITERIJI

4.1.          Prostor

4.2.         Okoliš

4.3.         Kulturno-povijesna baština

4.4.         Integrirani lokalni sustav

5.    ODRŽIVI RAZVITAK S INTENZIVNIM PROMJENAMA

5.1.          Dubrovnik – turistički, pomorski i kulturni grad

5.2.         10 strateških razvojnih smjerova

5.3.         30 razvojnih inicijativa

6.    PREPORUKE ZA ODRŽIVO I STALNO POBOLJŠANJE KAKVOĆE ŽIVOTA

7.    KRATKOROČNE RAZVOJNE MJERE

 

Privitak:

 

 1.  Kvantitativne razvojne procjene

2.   Dubrovnik 2050. – slova i brojke

3.  Instrumenti za provedbu "Dubrovnik Agenda 21"

4.  Dubrovačka deklaracija

 

 

Prezentacija – Sažetak dokumenta "Dubrovnik 2050" na audiovizualnim medijima

 

 

U postupku pripreme i izradbe dokumenta predviđa se uključiti najširi ključ znanstvenika, stručnjaka za pojedina područja, poduzetnika i "običnih" građana, poglavito pri obradi tema pod brojem 4. Razvojni kriteriji i 5. Održivi razvitak s intenzivnim promjenama.

 

 

 

   

PROSTOR kao jedna od osnovnih odrednica gospodarskog i društvenog razvitka, osobito dolazi do izražaja u geomorfološki i politički limitiranim prostorima kao što je dubrovačka regija. Pod pojmom "dubrovačka regija" podrazumijevam prostor nekadašnje općine Dubrovnik, uvjetno uključivši otok Korčulu i zapadni dio Pelješca (nekadašnja općina Korčula) jer taj prostor ipak više gravitira Splitu – razlog tome nije samo trenutna, već višestoljetna loša prometna povezanost koja je dovela do toga da se ti prostori prožimaju utjecajima izvornog dalmatinskog etnosa.

Iskorištavanje prostora u ovakvim regijama je od prvorazrednog značenja, kako za gospodarski razvoj tako i za nešto što možemo nazvati "ugodno življenje", a "ugodno življenje" bi se moglo definirati kao temeljni i jedini ispravni cilj bilo kakvog planiranja. Imajući u vidu te odrednice, može se zaključiti da s iskorištavanjem prostora treba biti, najblaže rečeno, vrlo oprezan, jer pogreške u prostoru nose dalekosežne posljedice – ne samo direktne, već i posredne koje se ogledaju u pogrešnom smjeru razvitka prostora. Svaka pogreška ima svoju negativnu "inerciju" koja se zaustavlja obično tek kada neki prostorni problem postaje nerješiv, a vraćanje na početak često košta i vremena i novca.

Dubrovačka regija nema neograničene razvojne potencijale – ni gospodarske, ni demografske - te definiranjem strategije treba regulirati, tj. ograničiti neke nerealne apetite (osobito u odnosima političari – profit).

Prvi korak u organizaciji prostora uvijek treba biti određivanje tzv. visokovrijednih područja. To su prostori posebno pogodni za određenu namjenu – poljoprivredu, turizam, iskorištavanje sirovina, proizvodnju električne energije... Svaki je prostor specifičan u smislu interakcije s prostorom oko sebe. Primjerice, visokovrijedni prostor za ekološki uzgoj ne smije biti u blizini industrijskih pogona, prometnica, golf igrališta. Ili područje pogodno za vađenje kamena ne može biti u blizini turističkih objekata i/ili atrakcija. U slučaju da se dvije namjene međusobno isključuju, odlučuje STRATEŠKA djelatnost.

Treba također imati na umu da strateška djelatnost nema uvijek prioritet – ona ima prioritet samo situacijama kao u prethodno opisanom slučaju. Isto tako, prostor ne trpi zaostajanje bilo koje prostorne komponente. Primjerice, ne smije se dozvoliti da prevlada stambena ili turistička izgradnja nauštrb izgradnje prometne infrastrukture (koja obuhvaća i vodovod, kanalizaciju i transport električne energije) ili zaštite/valorizacije vrijednih zelenih odnosno poljoprivrednih površina.


O KRITERIJIMA KORIŠTENJA PROSTORA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA

/prilog Iva Sindika iz Dubrovnika za Dubrovnik Agendu 21/

8. srpnja 2009.

   

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

HNB tečajna lista

12.12.2017
Srednji
JPY JPY
100
5,641360
CHF CHF
1
6,457199
GBP GBP
1
8,562218
USD USD
1
6,396985
EUR EUR
1
7,545883
$ Odabir valute
= Odabir valute